10 MILIJARDI EURA - ZAVISE OD REFORMA, A EU PROVJERAVA

Deset milijardi eura za Hrvatsku, koje je Europska komisija u okviru Fonda za oporavak neće sjesti na tekući račun Hrvatske kao gastarbajterska devizna doznaka, iz koje bi bilo koja Vlada mogla po volji isplaćivati što god joj padne na pamet. Naprotiv, potrošnja tih sredstava bit će namjenska. Dakako, uvjet da paket pomoći stupi na snagu jest  odobrenje i u Europskom parlamentu i među zemljama članicama (Vijeću).

 

Bit paketa jest da se pokrene domaća ekonomija. Od Hrvatske se očekuje da se uklopimo na način da naš oporavak bude dio velikih europskih reformi, a one se temelje  prvenstveno na Zelenom planu i digitalizaciji.

 

Sredstva za oporavak su pomoć, pojas za spašavanje, nisu zamjena za kohezijske programe, ali će, paralelno, i kohezijska politika u novom zajedničkom europskom proračunu biti takva da će favorizirati reforme okrenute novim tehnologijama, i što je moguće više ekološkim.

Nakon pandemije treba očekivati jako veliki zaokret u EU. Taj zaokret odvija se u kontekstu velikih geopolitičkih promjena, i zato je neminovan. 

 

Ova vrlo visoka suma za Hrvatsku izračunata je prema projekcijama našeg BND-a, GNI-a, želja koje smo izrazili  i projekcije štete za nacionalne proračune nanesene pandemijom. Deset milijardi koliko se Komisija složila da pripremi za Hrvatsku odražava i  stav da smo u velikoj neprilici, pa bi nas recesija slomila, ali i da nam je spremna jako izaći u susret da se izvučemo. Dobro je da je RH kao predsjedavajuća gurala da pomoć dobiju sve članice, a ne samo članice zone eura. Tako smo upali u ovaj paket pomoći.

 

Da bismo dobili zeleno svjetlo za tih deset milijardi, Europska komisija traži da napišemo program kako to mislimo potrošiti. Morat ćemo napisati Nacionalni plan oporavka i Nacionalni plan reformi koje ćemo priložiti Europskom semestru. (Europski semestar je koordinacija reformi kroz EU, nadgleda Komisija). Komisija mora odobriti te planove i dakako, morat ćemo izvijestiti o trošenju novca. Novac će dolaziti u ratama, kad se provjere ulaganja u planove kompatibilne s EU planovima oporavka. Počet će početkom 2021.godine.

 

To što država treba napisati morat će biti u skladu s novom filozofijom EU-a. Mnogi niti ne slute da su se velike promjene oko prirode investicija već dogodile, mnoge zemlje počele su uvažavati tzv klimatske ciljeve, i pokretati većinu toga što  sada nazivamo Zelenim planom, još prije 15 godina. Nama je imperativ da se ukrcamo na taj vlak. Nismo svi u prvom razredu, ali moramo biti u tom vlaku. 

 

Dovoljno je pogledati u sjeverne zemlje, kao Finsku, i vidjeti što bi značila takva tranzicija. Osim toga, kad će zemlje članice odobravati ove sume određene za oporavak, bogate i sjeverne članice, koje su stvarni garanti i zbog kojih EU stoji dobro, htjeti će da cijeli europski blok prianja uz Zeleni plan, digitalizaiju i uz politiku prilagodbe klimatskim promjenama. 

 

Konkretno: zamislimo neke hrvatske industrije koje su sada na rubu održivosti, ili takoreći propale. Nema povratka na staro, isključeno. Jedini način da ljudi sačuvaju posao jest da budemo dovoljno kreativni da smislimo tranziciju prema novim sektorima. To je moguće, napravili su i drugi, zašto ne bismo i mi. 

 

Snažna je i socijalna komponenta ovog plana oporavka, ali ne, kao što neki misle tako da se popunjavaju budžetske rupe. Iz ovog paketa neće se moći povećavati plaće i mirovine. Nizozemska, Finska, Austrija, Švedska, alergične su i na samo pomisao. Ali, bit će snažna podrška SME-ima, i stvaranju novih radnih mjesta. Istotodbno, ako ta europska sredstva usmjerimo na reforme, u nacionalnom proračunu bit će dovoljno za socijalne potrebe

 

Konačno, ali dakako, ne zadnje, nego pretpostavka da ovo uspije: Kakvi su naši kapaciteti da napišemo dobre i izvodljive i kreativne planove za Bruxelles? Kakvi su nam kapaciteti da smislimo svoje planove oporavka i planove reformi? Možemo li mi “povući” ta sredstava? Posvuda ima sjajnih stručnjaka i vrijednih ljudi, ali imamo li ih dovoljno za to što je pred nama. 

prenos teksta slobodan, molim inavesti izvor