EU i ideje za izlazak iz krize: Što je u igri
Pregled financijskih mogućnosti koje istražuju lideri i Europska komisija za izlazak iz krize izazvane pandemijom.
Na Hrvatsku se ne odnose instrumenti namijenjeni eurozoni.- ali, vidi PEPP na kraju popisa

Višegodišnji financijski okvir (VFO ili MFF)
 Sadašnji VFO, ili “financijska perspektiva” završava u prosincu, a EK mora, jer su tako naložili lideri, preispitati već dogovoren nacrt strukture VFO-a koji treba započeti u siječnju 2021 i trajati sedam godina. Takva nova, preinačena financijska perspektiva, trebala bi, prema riječima Ursule Von der Leyen, postati motor obnove EU-a nakon krize izazvane pandemijom.
Ali - što bi se to, ciljano na oporavka, moglo naći unutar  preinačenog novog zajedničkog budžeta na kojem se sada radi u Komisiji? 
Hoće li se unutar nove financijske perspektive smjestiti Fond za oporavak? Kako će to utjecati na redovne segmente za koje su članice očekivale da će se naći u financijskog perspektivi?  Makar će sad Komisija imati veće ovlasti, ipak neće biti lagano dogovoriti financiranje oporavka unutar i preko VFO-a jer su pregovori o proračunu kompleksni i dugotrajni.Tko zna hoće li u toj prenamjeni netko  izgubiti sredstva i programe na koje su računali. Ako Fond za oporavak bude unutar narednog proračuna, put do dobijanja sredstava bit će birokratiziran, spor. Zato neke članice žele od VFO-a odvojen Fond za oporavak. 
Pod pretpostavkom da Komisija na vrijeme izađe s takvim planom, nije posve sigurno da će ga članice glatko odobriti. 

Fond za oporavak 
 Treba li Europa izdašno vrelo para u koje bi svatko mogao zahvatiti, i to fleksibilno (to znači s manje birokratski prepreka) i dobiti novce za financiranje oporavka? Lideri su se na svom zadnjem summitu složili da bi to bilo sjajno, a sad još samo treba s riječi na djela..
Komisija smatra da „instrument za oporavak“ treba biti težak više od bilijun (tisuću milijardi) eura - i želi da to bude unutar VFO-a. 
Francuska, Italija, Španjolska, i dalje žele da Fond bude odvojen od sedmogodišnjeg zajedničkog proračuna. Španjolska misli da nam je potrebno oko bilijun i pol eura za oporavak. 
Za usporedbu, Trump već aktivira oko tri bilijuna dolara za američki oporavak, a mi smo još u preliminarnoj fazi.
Francuska želi da Fond bude po modelu SPV (zajedničkih obveza, tj.sekuritizacije imovine ili zajmova, dijeljenja rizika…) , da bude oko tisuću milijardi i da se daju nepovratna sredstva. 
To je, takoreći, odbačeno, sjevernim zemljama digla se kosa na glavi.
Fond za oporavak, toliko je za sada poznato,ipak će biti unutar zajedničkog proračuna.

Zamisao Fonda za oporavak jest da se okupi ta nezamislivo velika suma - spomenutih preko tisuću milijardi -  i tako  pomogne javnim financijama članica. Ne bude li toga, na jugu i istoku Unije  gospodarstva će  posrtati, padati ili propadati - jer sama neće imati snage za investicije - a sjeverna i zapadna Europa već će stati na noge. To bi bio oporavak u dvije brzine, kako je rekla Ursula von der Leyen, koji bi stvorio mnoge političke probleme u EU. 
Komisija  sad razmišlja kako da predstavi planirani snažni financijski odgovor, ali da ne oneraspoloži sjeverne zemlje članice. Te sjeverne zemlje uvijek se snužde kad ih se pita novac. EK će pozajmiti na financijskim tržištima, i jest u okviru njenih kompetencija, ali dosad je posuđivala manje sume. Dkle, ovo je velika iznimka, a to u mnogima izaziva nervozu.
Koliko će se Komisija moći zadužiti, ovisi i o tome kakav će kreditni rejting agencije dati Uniji. Bude li dobar, Komisija bi se mogla povoljnije i više zadužiti na tržištima kapitala.Taj novac onda bi se koristio za pomoć zemaljama članica u oživljavanju investicija.

Kohezijski fondovi
Za Hrvatsku najzanimljiviji dio briselske blagajne, i sve će trebati upregnuti da sačuvamo ono što bismo inače imali, plus ono što se može povući na ime korone i, bude li pameti i volje, potresa.
Europska komisija želi da se sredstva u prve dvije godine sljedeće financijske perspektive preusmjere  ekonomijama koje su najviše stradale u pandemiji. Ali, to je politički iznimno osjetljivo. Jako su napeti odnosi sjevera i juga oko novaca, pa zar im treba  nadodati i nesuglasice istok - jug? I topo e vrlo politički komplicirano, jer je najveći, najpamentiji, najprofesionalnih korisnik kohezijskih fondova Poljska. Ali, Poljska je, kao i Mađarska, koja također sjajno koristi fondove, prešla granice politički dopustivnog ponašanja u Uniji. Mnogi u zapadnoj Europi htjeli bi te dvije zemlje naučiti pameti, pa i time da im stave branu na korištenje kohezijskih fondova. Treba se staviti i u poziciju zemalja neto uplatitelja u proračun: One daju novce, a Varšava i Budimpešta brahijalno krše uzuse demokratskog života u EU-u. Nije to svakome svejedno.
Međutim, Hrvatskoj ne zapadaju velike sume, tako da po svoj prilici, nećemo biti ugroženi.

Koronaobveznice
 Francuska i Italija oduvijek nagovaraju Njemačku i druge stabilne i ozbiljne sjeverne zemlje da stanu svojim autoritetom iza njihovih dugovanja. Ali, sjever ne želi taj kolektivni dug, u kojem bi mravi plaćali za cvrčke. Također, nakon odluke njemačkog ustavnog suda u Karlsruheu (tekst u rubrici Vijesti iz EU), to je gotovo nezamislivo
No, sad se zna da će se posuditi velike sume i glavno pitanje je hoće li ta sredstva biti zajmovi ili bespovratna sredstva. Jug želi bespovratna sredstva, ali čini se ipak da će iznos bespovratnih sredstava biti ograničen, a bit će mnogo više povoljnih zajmova.

Trajne obveznice (consol)
 Trajna obveznica nema određen datum vraćanja glavnice. 
Prvi koji su predložili izdavanje trajne europske obveznice su bivši belgijski premijer i sadašnji predsjednik liberalne (koja se zove “Obnova Europe”) grupacije u Europskom parlamentu, Guy Verhofstadt i Španjolac, potpredsednik te grupacije, bivši profesor na London School of Economic, Louis Garciano. Ideju je prihvatila i španjolska vlada. To je predložio i George Soros. 
Trajna obveznica ublažila bi dio tereta otplate za južne europske zajmoprimce, jer bi one samo servisirale kamate. Ali to je i razlog što su sjeverne zemlje odbile taj prijedlog.

Europski mehanizam za stabilnost (ESM)
 Važi samo za eurozonu, i zanimljiv nam je zbog promatranja političkih događanja oko eura.
Ministri eurozone su se složili da zemlje mogu od ESM-a iskoristiti pomoć u iznosu od čak 2 posto svog BDP-a i potrošiti na izravne i neizravne troškove zdravstva. Ali, kako je u Italiji Salvini i protivnici EU-a pregovore oko ESM-a iskoristili za neprestane napade na EU, a kako u Bruxellesu ne žele da ESM postane moneta za potkusiravanje, vjerojatno se u taj jako bogati bazen novca neće zagrabiti.

PEPP
 Pandemic emergency purchase programme ili interventni otkup državnih obveznica zbog  pandemije, “bazuka” Europske centralne banke, namijenjena je zemljama zone eura.
Italija i dalje nezadovoljna.Hrvatska: Zanimljivost: swap kuna za eure (navodno dvije milijarde eura) koji su napravili ECB i HNB. Obzirom da Hrvatska ne može sudjelovati u PEPP programu i ECB ne može kupovati hr obveznice, to je pomoć. Možda bi ECB mogao dati još?
 
Izvori: kompilacija podataka iz EK i medija