Financije EU: Solidarnost: Uvodi li se "korona bond"



Bruxelles 19. ožujak
Vijeće guvernera Europske centralne banke nakon videokonferencije u utorak navečer odlučilo je o pomoći od 750 milijardi eura eurozoni. Guverneri su raspravljali o krizi nastaloj nakon širenja zaraze korona virusom, a francuske agencije javljaju da francuski ministar financija Bruno Le Maire očekuje “brzu i snažnu” intervenciju ECB-a.

 

Sastanak guvernera ECB-a uslijedio je nakon  summita što su putem videolinka održali šefovi država i vlada EU-a u utorak.  

Tom prilikom talijanska i francuska vlada dale su na znanje da žele da se zemlje eurozone ujedine kako bi ublažile ekonomske štetu u Italiji i drugdje nastalu kao posljedica krize zbog zaraze koja je skoro paralizirala Europu.

Talijanski premijer Conte predložio je da se uvede “korona obveznica”  ili da se osnuje novi zajednički garantni fond koji bi hitno dao sredstva članicama eurozone koje su sad u teškoćama. Angela Merkel nije prijedlog o takvoj obveznici odmah odbacila, što je izazvalo veliku pozornost.

Rim i Pariz smatraju da ćei posljedice zaraze biti fatalne za sve ekonomije zone eura, ako se to ne uspije zajedničkim naporima spriječiti. “Korona obveznica” koju predlaže Giussepe Conte,  značila bi, zapravo, da svi u eurozini zajednički garantiraju za dugovanja nastala u ovom periodu. U praksi bi se to svelu na Njemačku.

 

Prema Bloombergu, kancelarka Angela Merkel nije se načelno oduprijela “mehanizmu garancije zajedničkih dugovanja”. Rekla je da će njemački ministar financija Olaf Scholz o ovome dalje razgovarati sa svojim kolegama ministrima fianncija eurozone. 

 

Ako se to potvrdi, značilo bi da Berlin odustaje od iznimno čvrstog kursa ustanovljenog još od grčke dužničke krize, a to je da Njemačka ne želi biti garant  manje uspješnih zemalja eurozone. Angela Merkel odlučno je za vrijeme grčke krize odbacila samu ideju da Njemačka spašava nedisciplinirane ekonomije. 

 

 No, drugi diplomati kažu da bi pristajanje na korona bond, koji bi zapravo bio eurobond, bio preveliki zaokret i da su drugi mehanizmi, vjerojatno fondovi, prihvatljiviji za Njemačku.

 

Mogao bi to biti i  ESM (Europski mehanizam za stabilnost) koji već postoji i u kojem je ostalo oko 410 milijardi eura koji se mogu aktivirati, makar je Olaf Sholz rekao da misli da je za to prerano.


Prenošenje sadržaja i fotografija slobodno, molim navesti izvor