HRVATSKA PREUZELA PREDSJEDANJE - ALI ŠTO TO KONKRETNO ZNAČI?
Što podrazumijeva predsjedavanje Vijećem i kako se ono odvija? Što Hrvatska treba i može učiniti? Može li se dogoditi da ne budemo na razini odgovornosti pred nama, da zbog bilo kojeg razloga podbacimo? Što je najveća korist hrvatskog predsjedanja? Što je tu dobro za EU, a što za nas?
Počnimo od onog što je komunicirala Vlada RH:
Slogan hrvatskog predsjedavanja je "Snažna Europa u svijetu punom izazova“. 

Pod tim sloganom potpadaju četri "prioriteta". U briselskom žargonu, prioriteti su teme koje zemlja na vodećoj poziciji  želi posebno naglasiti u svojih šest mjeseci Evo što je sadržaj iza njihovih naziva:
U prioritetu Europa koja se razvija, naglasak je na poticanju digitalizacije, inovacija i održivog razvoja, ali ravnomjerno raspoređenog po cijelog Uniji. U ovom se prioritetu spominju i klimatske promjene i demografija. 
U prioritetu  Europa koja povezuje, cilj je socijalna, ekonomska i teritorijalna kohezija koja se ostvaruje kroz prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu i povezanost 
Prioritet Europa koja štiti pokriva zaštitu vanjskih granica EU, interoperabilnost informacijskih sustava (Schengen), te zaštitu od hibridnih prijetnji, te pitanja migracija
Priotitet Utjecajna Europa odnosi se na  jačanje multilateralizma i europske sigurnosne politike i obrambene suradnje (to su zahtjevi Francuske, a i Njemačke). Hrvatska se zalaže za proširenje na sve države nastale iz bivše Jugoslavije i Albaniju i u tom smislu održat će svoj središnji skup na najvišoj razini - Zagrebački summit o proširenju.
Opširno, ovi su prioriteti predstavljeni u Programu hrvatskog predsjedanje nad Vijećem EU-a  

Ti prioriteti dogovoreni su čvrsto s Komisijom, i Njemačkom, koja preuzima predsjedanje nad EU-om nakon Hrvatske. Predsjedavanje nad EU-om, odvija se tako da tri članice usko surađuju, a nakon toga predaju dosjee narednoj trojci. Hrvatska je najviše trebala surađivati s Rumunjskom i specijalno Finskom, jer te su tri zemlje određene za zajednički nastup. Ali, kako je naša državna uprava još nedovoljno spremna za velike, ozbiljne dosjee koji se otvaraju u Bruxellesu, mentorstvo je preuzela Njemačka. To je ujedno i garant da će predsjedavanje poći bez velikih problema.
   
Ali, uz velika pitanja koja se otvaraju priorietima, i koja su toliko široka da je neke moguće tek zagrebati, u narednih šest mjeseci rješavat će se konkretni zadaci: 
 Prije svega, i najvažnije, usvajanje je Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije. Usvajanje proračuna EU-a i  dosad je izazivalo tenzije, ali ovaj put, zbog izlaska Velike Britanije i smanjenja obima sredstava, dodatno složeno. Hrvatska mora ostati neutralna između dvije skupine članica, onih koje hoće daljnja rezanja, i onih koji, kao i Hrvatska, žele što puniju zajedničku briselsku blagajnu, a posebno u kohezijskoj politici. 
Podjednako važna je i finalizacija ove, prve, faze izlaska Velike Britanije iz EU-a. Konce u rukama drži pregovač Michel Barnier, u dogovoru s velikim članicama, i sa zemljama koje su, zbog geografske blizine ili drugih razloga, više pogođene ovim velikim događajem. No, Hrvatska će koordinirati dobar dio komunikacije oko Brexita. Najvažnije je, sa strane EU-a, da Unija sačuva jedinstveni pristup u skladu s Političkom deklaracijom o izlasku, koju ćemo objasniti drugdje.
Treća je tema proširenje EU-a na regiju, o čemu će premijer Plenković razgovarati s predsjednikom Macronom, vjerojatno već 7. siječnja kad počinje intenzivno razdoblje susreta i sastanaka. 
Četvrta je konkretna tema Konferencija o budućnosti Europe, koja je zamišljena kao veliki, dubinski, sveeuropski dijalog. 
Dakle, nikako ne možemo pokvariti, jer je cijeli stroj Unije iza nas, kao i iza svake manje članice kad predsjeda, a pogotovo prvi put. Svejedno, ne znači da će predsjedanje biti na "autopilotu", i zahtjevat će se napor od hrvatske državne uprave. Svakako, neka će ministarstva odraditi posao podjednako dobro kao da su iz iskusne zemlje članice, a ona koja će posrtati dobit će pomoć.
No, što znači voditi Vijeće?
 To znači artikulirati zahtjeve, interese, te kordinirati zemlje članice ( a one su predstavljene u Vijeću) s Europskom komisijom, te o tome komunicirati s Europskim parlamentom. Hrvatska ministarstva će, prema sektorima ,održavati sastanke s kolegama iz drugih članica i to prema ranije određenom dnevnom redu. Taj dnevni red sastavlja upravo zemlja predsjedateljica, i to je moment na kojem je moguće snažno utjecati na događaje.
Uspjeh hrvatskog predsjedanja mjerit će se po sposobnosti da se hrvatska državna uprava snađe u ovim složenim okolnostima, ali još više da li će kadrovi koji su na predsjedavanju radili na kraju izaći s jačim kompetencijama i da li će iskustva moći prenijeti kod kuće.