Korona kriza i ekonomija: Novac iz EU


 

Skoro da je isuviše skepse oko toga hoće li Ursula von der Leyen uspjeti privući golema sredstva koje je najavila za oporavak europske ekonomije nakon pandemije. Predsjednica Europske komisije obećala je čak tisuću milijardi eura (tj.bilijun eura) u narednih deset godina -  ali odakle namaknuti tu nevjerojatno visoku, većini ljudi i nezamislivu sumu? Tko ima ta sredstava? Gdje su ona? Kako da se to slije u Fond za oporavak?

 

Teško da će se privatni sektor toliko odazvati i ispuniti ta očekivanja, između ostalog zato jer ova Komisija nije još stekla autoritet. U prošloj Komisiji na Junckerov investicijski plan mnogi su se odazvali, pa je čak i Hrvatska iskoristila nekoliko prilika. Ali, Juncker je bio višegodišnji premijer, višegodišnji šef Eurogrupe, jedan od najiskusnijih političara u Europi, a Von der Leyen, i to sada jako upada u oči, je u ovom svijetu amater. Točno, ona ima sebe Angelu Merkel, ali iako je to dosta, nije dovoljno. Merkel ne može obavljati, by proxi, posao i šefice Komisjie, a to niti ne smije. Doduše, da nema niti nju, bilo bi beznadežno za Von der Leyen.
 

Zatim, ekonomisti koji prate briselske odluke, kao insituti Breugel, smatraju da će Komisija preko Fonda za oporavak, češće i više davati zajmove nego bespovratna sredstava. To znači da će se dug članica pogođenih pandemijom, dodatno povećati, odnosno da to nije rješenje za izlazak iz ekonomske krize izazvane pandemijom. Opet, i to je bolje nego ništa.
 

Zemlje pogođene koronom žele transfere, a ne zajmove.  Ali, jedno su želje, a drugo što će biti.

 

Drugo što je obećala Ursula von der Leyen, a za što nije sigurno kako bi se realiziralo, tiče se naredne financijske perspektive. Predsjednica Komisije rekla je da će napraviti novi plan u kojem će se sedmogodišnji zajednički proračun pretvoriti u motor oporavka Europske unije nakon korone. 

 

Predsjednicka Komisije rekla je kako EU “mora izbjeći oporavak u dvije brzine”, takav oporavak u kojem bi se jug Europe jedva, opterećen, iznemogao i jadan, vukao za bržim i bogatijim sjeverom. 

 

No, ponovo se vraćamo na to da predsjednica Komisije za sad nije izgradila takav autoritet da bi je zemlje članice poslušale. Svatko je težak na novčaniku. Kakvi transferi, ne pada na pamet, misle Nizozemska, Finska, Danska, Austrija i drugi.

 

Zato su sve oči uperene na to što će reći u Berlinu, jer to je lokacija gdje se donosi odluka o strategiji davanja sredstava. A tamo, Angela Merkel rekla je da “razumije” potrebu da je potrebno mnogo veća injekcija njemačkih eur u zajednički europski zajednički sedmogodišnji proračun koji bi trebao stupiti na snagu od 2021.godine. Dakle, ona je dala mig. Što to znači.

 

To znači dvoje.  

 

Prvo, može očekivati da će zemlje članice pomoći Komisiji da se EU znatno zaduži na tržištima kapitala za Fond za oporavak - dakle, fond koji pomaže članicama. To je golemi korak naprijed, veliki ustupak sjevernih i bogatih zemalja - ali, još uvijek nedovoljno jak i odlučan za južne zemlje.

 

Drugo se tiče novog europskog zajedničkog proračuna. Von der Leyen je izjavila da se zajednički proračun mora prilagoditi novim okolnostima, “post-corona krizi” .

 

“Po cijeloj EU moramo imati moć vrlo velikih investicija”, rekla je .

 

To bi bilo fantastično i za Hrvatsku - jer bi bismo  mogli, kad krene period novog proračuna, doista računati na oporavak. Ako ćemo biti fleksibilni.

 

No, i to ovisi o tome da li će lideri sjevernih zemalja moći nagovoriti svoje građane, uvjeriti svoje glasače da moraju odvojiti više novaca u zajedničku europsku blagajnu. Veliko je pitanje čak i da li će to uspjeti Angela Merkel. 

 

Srećom, ovom prilikom ekonomski nisu najviše pogođene zemlje istočne Europe, jer bi Zapad mnogo teže dao nego što daje jugu, makar i za jug se jako teško odlučuju.
I.S.
Prenošenje dozvoljeno.