NAJBOLJE ŠTO IMAMO: RICHTER U BOZAR - Izložba velikog hrvatskog arhitekta i vizualnog umjetnika

U glavnom briselskom muzeju moderne umjetnosti, Bozar, otvorena je izložba hrvatskog arhitekta i vizualnog umjetnika Vjenceslava Richtera. Izložbu “Svijet kao paviljon” osmislili su zajednički zagrebačk (iz MSU-a)i i belgijski kustosi,  a predstavlja pregled Richterovog rada od kraja 1940-ih, do kraja 1990-ih. Bozar, važna kulturna institucija u ovom dijelu Europe, dala je izvanredan značaj Richterovoj izložbi. Zbog ograničenja putovanja uslijed globalnih zdravstvenih preporuka, izložbu, koja je dio kulturne prezentacije za vrijeme hrvatskog predsjedavanja Vijećem, nije otvorila ministrica Obuljen Korinžek, pa je, zbog protokolarnih razloga otpala i privremena premijerka Belgije, Sophie Wilems, nego njihovi izaslanici te direktor Bozara Paul Dujardin i direktorica MSU-a, Snježana Pintarić. Richterova izložba je jedan od najupečatljivih dokaza o sinhronosti tadašnje hrvatske (i dijela jugoslavenske) umjetnosti sa svjetskim tokovima, upravo materijalni i duhovni dokaz utkanosti u europsko kulturno tkivo i svijet ideja.

PAVILJON

Richter je bio jedan od najvažnijih umjetnika izvanredno talentirane generacije, koja je, od 1950-ih nadalje, katapultirala hrvatsku i tadašnju jugoslavensku likovnu umjetnost u sam vrh. Godine 1958.u Bruxellesu je održana svjetska izložba, EXPO 1958, na kojoj je Richterov Jugoslavenski paviljon, izazvao oduševljenje. Arhitekt nije uspio da do kraja izvede zamisao, tako da je u izvedbi nedostajao golemi jarbol - predstavljen u crtežima na izložbi. Politički signali, političke implikacije Jugoslavenskog paviljona na EXPO 58 bile su kompleksne i slojevite. Taj modernizam, otvorenost, eleganciju, viziju, smionost nitko nije očekivao. Ali, neki posjetitelji, jugoslavenski diplomati, smatrali su paviljon previše modernim. 

Richter mi je osobno pričao kako su noć prije nego što će ti koji su htjeli popraviti dojam napuniti prostor vezovima, ponjavama iz ruralnih krajeva, lutkama u narodnim nošnjama iz svih krajeva Jugoslavije, on i Aleksandar Srnec, također fantastičan umjetnik, koji je također sudjelovao u radu paviljona, šetali paviljonom i mislili - ovo je sada još naše. Sutra više nije. 

  Richterov paviljon stekao je pravu sljedbu ovdje u Belgiji, nisu ga srušili kao druge, nego je premješten u Flandriju, i danas je u njemu škola. Richter je bio prezadovoljan tim rješenjem.

Arhitektonski fakultet u Ghentu napravio je za ovu priliku, za Bozar, drvenu konstrukciju inspiriranu Richterovim paviljonom na XIII.Triennalu Milanu, 1964.godine.

   Vjencleslav Richter bio je - sve: bio je arhitekt, slikar, skulptor, eksperimentator,  pokretač, snaga iza umjetničkih pravaca, bio je svojevsni alkemist moderne, zainteresiran za metafizički, spiritualni karakter matematike. Jedna od njegovih posljednjih izložbi za života, bila je upravo u Bruxellesu. 

Na ovoj izložbi su neki od njegovih najznačajnih radova. Ovom izložbom u Bruxellesu je pokazano najbolje od onog što imamo.