Neizvjesnost: Pobuna njemačkog ustavnog suda protiv EU institucija

Najviši njemački, ustavni sud u Karlsruheu osporio je poteze Europske centralne banke donesene u financijskoj krizi 2008.godine, a također i presudu Europskog suda pravde u Luxemburgu, koja je dozvolila takvu operaciju Europske centralne banke.

 

Radilo se o kupovini državnih vrijednosnica, kojima je ECB financijski podržala eurozonu, i uslijedila je pošto je tadašnji guverner Mario Draghi rekao da će ECB poduzeti “sve što treba” da spasi euro. ECB je tada ušla u QE (povećanje zalihe novca time što centralna banka kupuje državne obveznice - kvantitavno popuštanje). Njemački sud je prigovorio da pri tome ECB nije uzeo u obzir moguće efekte na fiskalnu i monetarnu politiku, a te dvije politike koje nisu u nadležnosti EU-a. Drugim riječima, da su mjerama monetarne poliitke zašli u područja za koja nemaju ovlasti.

 

Njemački sud u Karlsruheu time je optužio Europsku centralnu banku i Europski sud pravde da su zašli u područje ultra vires, odnosno prekoračili svoje ovlasti, tj.osporio je odluke zajedničkih europskih institucija. Odluka je donesena visokom većinom od 7 naprama 1. 

 

U njemačkoj pravnoj interpretaciji europskih integracija, sav suverenitet i dalje je na državama članicama. EU nije federacija. Države članice prenijele  su određena prava na EU. Njemački sud u Karlsruheu smatra da je Europski sud u Luxemburgu nadležan samo za predmete u okviru dogovorenih nadležnosti EU-a.

 

Ova njemačka presuda je politička bomba, i tek su počele stizati prve reakcije. Većina kritika svodi se na to da odluka potkopava legitimitet Europskog suda pravde i ECB-a.Otvara se mogućnost i drugim zemljama da na isti način isključe presude Europskog suda pravde koje im se ne sviđaju.Mnogi mađarski i poljski političari podržavaju ovu presudu. Talijani su zabirnuti za paket pomoći.

 

 Ali ako svaki nacionalni ustavni sud bude odlučivao o tome, onda EU institucije postaju podređene njima, a to nije ideja Europske unije, od utemeljenja do danas.

 

Osporavanje autoriteta Europskog suda pravde, bio je i jedan od glavnih razloga nezadovoljstva koje je vodilo prema Brexitu. 

 

Međutim, posljedice će se osjetiti i na sredstva koja EU nastoji sakupiti kako bi popunila Fond za oporavak ekonomija nakon pandemije, a u kojoj su najgore pogođene južne ekonomije.

 

U Njemačkoj također ova odluka suda u Karlsruheu izazvala je nelagodu, i zbog toga što je ovaj prigovor podnijela krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku, AfD. To je i udarac politici Angele Merkel. Ovom presudom sud u Karlsruheu naložio je i Bundesbanci da preispita svoju politiku u ovom slučaju u roku od naredna tri mjeseca. 

 

Istražite dalje:https://verfassungsblog.de/some-preliminary-remarks-on-the-pspp-decision-of-the-german-constitutional-court/
 presuda Suda, na engleskom:

https://www.bundesverfassungsgericht.de/DE/Homepage/homepage_node.html
  analisti think tanka Bruegel:
https://www.bruegel.org/events/the-sound-of-economics-live-an-analysis-of-the-german-constitutional-court-ruling-on-the-ecb-qe-programme/