Nova buzzword: ŠTO JE ZAPRAVO OTPORNOST?
Intuitivno razumijemo što je, ali teško je točno reći na što se misli kad se riječ otpornost pojavi u službenoj komunikaciji. Otpornost treba usporediti s jačinom šoka. Što vrijedi za pojedinca, vrijedi i za sustave, od države do lokalne samouprave

U ovih godinu dana,Europska komisija (EK)  uvela i nove pojmove, ključne riječi oko kojih se vrte narativi, koji se ponavljaju u dokumentima i koji su važni i za dobivanje financiranja iz EU-a. U međusobnoj komunikaciji o dobrim praksama, izazovima, planovima, u opisu projekata, takve su riječi kao šifre koje signaliziraju razumijevanje određene, u ovom slučaju, nove strategije Europske komisije. Ta je strategija objašenjena u godišnjem govoru o Stanju Unije, ali njeni elementi su u svakom dokumentu EU-a u kojem se pretpostavlja financijski i institucionalni angažman. 

Ključni pojam je otpornost.

Otpornost je, prema dokumentu Komisije, sposobnost pojedinca, domaćinstva, zajednice, grada, zemlje ili regije da izdrži, da se dobro se nosi, prilagoditi i brzo oporaviti od nenadanih udaraca, šokova, kriza, od nasilja /kao što je terorizam/, preko ekonomskih i financijskih teškoća, do prirodnih katastrofa /potresa, poplava, požara, epidemije/, a da se istodobno zadrži  perspektiva dugoročnog razvoja.

Otpornost se spominje u Europskom stupu socijalnih prava, tj. temeljnom dokumentu EU-a koji se odnosi na tržište rada i socijalnu državu. Provlači  se kroz tekst Europskog semestra, čime je jako dobio na važnosti (Europski semestar je godišnja analiza fiskalne i ekonomske situacije u zemljama članicama,  preko kojeg se nadzire i koordinira proračunska, fiskalna, ekonomska i socijalna politika u EU .)  Europska komisija objašnjava  da je otpornost potrebna da bi bili sigurniji i mirniji na duge staze, a da se istodobno može djelovati vrlo brzo.

 

Pojam otpornost ističe se i u strateškim dokumentima Njemačke, Francuske, Beneluxa, Skandinavije itd, ali i glavnih gradova, na primjer Berlina. U svim komunikacijama iz EK-a ili Odbora regija, u horizontalnoj komunikaciji između gradskih uprava, akteri se pozivaju na otpornost.

Ipak, iako intuitivno razumijemo što je, teško je  točno reći na što se misli kad se riječ otpornost pojavi u službenoj komunikaciji.  

Prema ekspertima koji stalno rade za EK, otpornost treba usporediti s jačinom šoka, udarca, krize. Što vrijedi za pojedinca, vrijedi i za sustav, od države do lokalne zajednice. Kad se usporedi s krizom eura  iz 2008.godine, najotpornija članica bila je Njemačka,a najmanje otporna Grčka. Sad se nastoji da se otpornost, barem takva kakvu ima Njemačka, proširi na cijelu Uniju. Stalnim ponavljem, poručuje se: Treba razviti otpornost.

 

Kako da se to postigne?

Da bi objasnili, eksperti u jednoj studiji kažu da zamislimo reakciju osobe koja je iznenada izgubila posao. U prvom momentu, fazi apsorpcije šoka, oslanja se na pomoć države ili vlastitu uštedu. Kako se ušteda ili državna pomoć smanjuje, a povratka na staro nema, nezaposleni će manje trošiti i  prihvaćati privremene radne angažmane, često ispod svojih kvalifikaicja, isprobavati različite varijante, i što je osoba fleksibilnija, imat će više šanse da prebrodi situaciju, Prilagodljivost je, nakon apsorpcije šoka, neophodna za preživljavanje. 

Ali, pretpostavimo da situacija postaje sve gora, da je privremenih rješenja sve manje, da su sve nekvalitetnija i ne omogućavaju ni približno kvalitetan život kao ranije.. 

Potrebna je još veća fleksibilnost, još veći skok, još radikalnija promjena ponašanja. Potrebno je odvažiti se na nova rješenja.

To je, dakle, poruka koja nam se šalje iz EK-a, a konkretno se pokazuje prstom na nužnost prihvaćanja Zelenog plana i digitalizacije koja treba prožeti tkivo društva. To je taj skok. 

Zašto nema povratka na staro? 

Zato jer su digitalne inovacije, demografske promjene, klimatske promjene, globalizacija ili migracije unutar EU-a, ili migracije izvan EU-a u Europu tzv “novo normalno”. To je sada naša stvarnost.

Transformacijska sposobnost -prilagodljivost - zahtijeva učenje na iskustvu, i razumijevanje nužnosti promjene. Granice između apsorpcijskih, adaptivnih i transformacijskih sposobnosti nisu odrezane i odvojene, nego se prepliću i nadopunjuju. No, kad se razmatra otpornost, 

I kako da se obratimo Bruxellesu, bilo projektima, ili razmjenom praksi, treba uvesti s otpornošću povezane pojmove, koji se često spominju zajedno.  Otpornost i održivost su bliski.  Također, EK želi da se otpornost razmatra iz kuta društvene dobrobiti (tj,općeg dobra).

To opće dobro - društvena dobrobit -  ne predstavlja samo zbroj individualne dobrobiti, nego se odnosi na cjelokupni socialni kapital zajednice.

. Zanimljivo je da je pojam prvenstveno bio korišten za ugrožene zemlje Afrike kojima se preko razvojnih programa pružala pomoć, ali se, od financijske i ekonomske krize 2008.godine, sve češće počela primjenjivati na samu EU. 

I.S.