Zeleni plan - Nova ideologija EU-a - Koliko košta, što za gradove znači obavezno priključivanje Zelenom planu

Svi spominju Zeleni plan, ali koje promjene Zeleni plan donosi tamo gdje će se stvarno odvijati, na terenu, u lokalnim zajednicama? Prema sudionicima konferencije koju je organizirao časopis Komunal i konzultant Marijan Kavran, a na kojem je sudjelovala i Predstavnica Grada Zagreba, trebat će se jako potruditi da se iz Zelenog plana iznese najbolje. 
 

Riječanin Marijan Kavran godinama dovodi predstavnike lokalnih zajednica iz Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, te ponekad i šire iz regije u Bruxelles oko tema koje se tiču komunalnih usluga i infrastrukture.  Ovdje čuju i konkretne prijedloge i mogu bolje razumjeti što Bruxelles želi, ali i što nudi, i što bi trebalo poduzeti da se to dobije. 

 

Sad je moment kad se svi priključuju uz Zeleni plan Europske komisije, niču i rastu konzaltinzi i udruge. Mnoge postoje već godinama, ali su sada dobile novi zamah. Jedna od njih je Zero Waste in Cites. To je forum koji okuplja i predstavlja europske općine koje su se jasno obavezale na cilj kontinuiranog smanjenja stvaranja otpada i poboljšanja odvojenog sakupljanja otpada. Time se stvara i novi odnos ljudi prema otpadu. Njihov predstavnik govorio je na konferenciji, kao i predstavnici drugih udruga čija je poruka bila da je poznavanje pravila, pisanih i nepisanih, u Bruxellesu osobito bitno. 

 

Svi mogu biti za Zeleni plan, ali trebamo znati jasno odgovoriti na pitanja - koje su implikacije novih pravila i zakona a koje su sastavni dio Zelenog plana, s kakvom situacijom na terenu se ulazi u razdoblje Zelenog plana, što moramo napraviti prema Zelenom planu, i na kraju, možemo li to napraviti? I još na kraju, koliko to košta? 

Cilj je da se do 2050 postigne nulta stupa emisije štetnih plinova, odnosno klimatski neutralna ekonomija.

 

Jedan od najzanimljivijih sudionika, svakako najkonkretnijih, bio je konzultant  Vasileios Chrysafidis iz konzaltinga ProDessus. Grčki inžinjer radio je dugo godina kao ekspert Europske komisije, upravo na desku za Hrvatsku, i odlično poznaje situaciju kod nas. 

On je uzeo za primjer gradnju ili renovaciju zgrada, i rekao kako bi Hrvatska trebala postići barem 2 ako ne i 3 posto udjela u renovaciji prema novim pravilima. To nije bez problema: “Pod ruku s renovacijom zgrada koja odgovara novim standardima, je i zahtjev za smanjenjem emisije štetnih plinova. Što ako se počne inzistirati na zahtjevu da strojevi koji rade na obnovi, na gradnji infrastrukture, moraju upotrebljavati Euro6 gorivo, a mnogi građevni strojevi još rade na Euro3? Zamislimo ta poskupljenja radova.”, rekao je.

 

Drugi problem koji se tiče gradova jest promjena voznog parka do 2030.godine, zaokret prema električnim automobilima. Ali, da bi se to postiglo, treba izgraditi najmanje jedan milijun električnih punjača za automobile u narednih pet godina. Samo pet godina, rekao je  Vasileios Chrysafidis.

 

Predstavnica Grada Zagreba ovako je objasnila Zeleni plan: “Radi se o potpuno novoj ideologiji, novom narativu, potpunom zaokretu europskog broda. Veliki i bogati, ili samo bogati rade na ovim promjenama već desetak godina, njima je lakše preći u višu brzinu, a brzinu će zahtijevati i od nas koji još nismo ozbiljno počeli.”

“Neophodno je da se odmah, kapilarno, posvuda, obrazujemo oko toga u što sve zadire i čega se tiče Zeleni plan, da donesemo procjene o našoj situaciji i kapacitetima i planiramo daljnje korake. Moramo ući u sva tijela koja odlučuju o Zelenom planu, na svim razinama, u Bruxellesu, preko Odbora regija i naciolano”, rekla je Ines Sabalić.